Nadmorska visina
Pod ovim pojmom podrazumeva se nadmorska visina mesta, njegova ekspozicija, nagib terena i blizina vodenih površina. Nadmorska visina je u tesnoj vezi sa geografskom širinom. Idući severnije, voćke uspevaju na sve manjim nadmorskim visinama. Kod nas se najbolji rezultati postižu na nadmorskim visinama između 400 i 500 m. Na ovakvim umerenim nadmorskim visinama postiže se najbolji kvalitet plodova i takvi plodovi se bolje čuvaju. Badem se može uspešno gajiti do 300 m nadmorske visine, breskva i kajsija od 300 do 500 m, dunja do 700 m, kruška i orah do 800 pa i 900 m, jabuka do 1000 m i trešnja i višnja do 1300 m. Prema tome, vidimo da se različite voćne vrste različito ponašaju prema nadmorskoj visini. Ekspozicija terena podrazumeva njegov položaj prema stranama sveta i uslovljena je nadmorskom visinom i nagibom. Južne ekspozicije bez obzira na nadmorsku visinu su toplije od severnih. U našim uslovima gajenja su pogodnije južne ekspozicije za proizvodnju ranih sorti: bresaka, krušaka,59 trešanja pa i šljiva, a severne ekspozicije za gajenje zimskih sorti jabuka i kruške, kajsije i šljive požegače. Može se uopšteno reći da južne ekspozicije više odgovaraju koštičavim voćkama, a severne jabučastim. Prilikom podizanja zasada mora se voditi računa i o nagibu terena koji ne sme biti veliki jer na njemu često dolazi do erozije, a velika su investiciona ulaganja za uređenje zemljišta. Za voćarsku proizvodnju pogodni su tereni sa blagim nagibom od 4 do 6°. Blizina većih vodenih površina povoljno utiče na mikroklimu određenog prostora, tako da voćke u takvim uslovima bolje rađaju, plodovi su obojeniji itd.