Vreme i način sadnje
Sadnju voćaka moguće je obaviti u u bilo kom periodu jesen-proleće, kada vremenski uslovi to dozvoljavaju i kada je vegetacija u mirovanju. Najbolja je jesenja sadnja jer preseci žila brže kalusiraju, voćke su bolje obezbeđene vodom i takve se sadnice brže i bolje razvijaju. Međutim, jesenja sadnja nosi rizik od izmrzavanja sadnica, šteta od glodara i druge divljači, krađe. Prolećna sadnja se preporučuje na vetrovitim položajima i predelima sa vlažnijom klimom, pogotovo na težim zemljištima. Takođe, preporučuje se i kada se koriste sadnice sa prevremenim grančicama. Prolećnu sadnju najbolje je obaviti što ranije, a najkasnije do kraja aprila. Prolećna sadnja je rizična ukoliko nemamo mogućnost navodnjavanja nakon sadnje. Sadnice koje se koriste za sadnju moraju biti zdrave, sa dobro razvijenim korenovim sistemom i nadzemnim delom. Sadnice ne smeju biti starije od dve godine. Za savremene intenzivne zasade koriste se sadnice sa prevremenim grančicama. Ako se koriste takve sadnice, već u drugoj godini se mogu dobiti značajniji prinosi. Neposredno pred sadnju svaka sadnica mora biti pojedinačno pripremljena. Sve povređene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dela. Duže žile treba skratiti na dužinu 15–20 cm i gledati da presek bude što manje kos da bi rane što lakše zarasle. U slučaju prolećne sadnje, preporuka je da se sadnice drže u vodi (sa dodatkom insekticida i fungicida) 12–24 časa.
U drugim situacijama, preporučljivo je da se neposredno pre sadnje koren potopi u smešu goveđeg stajnjaka i ilovače u koju se doda određena količina bakarnog preparata radi dezinfekcije. Ukoliko je zemljište prethodno dobro pripremljeno tj. duboko orano ili podrivano, a vrši se đubrenje u rupu, onda se kopaju rupe 60×60 cm. Ako se ne đubri u rupu a zemljište je dobro pripremljeno, dovoljno je kopanje rupa 40×40 cm. Međutim, ukoliko priprema zemljišta nije bila dobra ili se vrši sadnja na ledini (okućnica), onda rupe moraju biti 120× 60cm. Za sađenje voćaka potrebno je vise radnika. Prvi posao je da se sadnice raznesu do iskopanih rupa. Osoba koja nagrće zemlju treba prvo motikom da nagrne rastresite zemlje u rupu do visine gde će biti korenov sistem. Druga osoba postavlja voćnu sadnicu na nagrnutu zemlju tako da korenov sistem bude pravilno raspoređen na sve strane. Dubina sadnje sadnice treba da bude do visine do koje su sadnice bile u rastilu. Kod jabuke visina spojnog mesta treba da bude 10–20 cm iznad zemlje, što zavisi od sorte.
Jedino se na peskovitom zemljištu voćke sade 5–10 cm dublje. Pošto se sadnica postavi na određenoj dubini, onda osoba koja nagrće zemlju nagrne motikom rastresitu zemlju na žile, pa je dobro nagazi. Ukoliko pre toga nije izvršeno đubrenje, onda se preko te zemlje stavi 5–10 kg dobro zgorelog stajnjaka i onda se opet preko njega stavi sloj zemlje i dobro nagazi. Ukoliko je jesenja sadnja, oko sadnice treba nagrnuti malo zemlje tj. napraviti humku, a ukoliko je prolećna sadnja. Optimalna visina spojnog mesta na posađenim sadnicama jabuke na podlozi M.989 potrebno je oko voćkica napraviti udubljenja i svaku sadnicu zaliti sa oko 8–10 litara vode. Kada se voda upije u zemlju, udubljenje se pokrije sitnom zemljom kako bi se sprečilo isparavanje vode iz zemljišta. U savremenim zasadima se odmah nakon prolećne sadnje uključuje sistem za navodnjavanje. Ovako posađene voćke se bolje primaju, brže razvijaju i ranije prorode.